Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je u savjetovanje Prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Rad na crno kroz ovaj Zakon obuhvaća uži i širi smisao, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike vodit će i javno objavljivati evidenciju poslodavaca kod kojih su inspektori rada zatekli radnike koji rade na crno, ali i poslodavaca kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnog odnosa.
Poslodavac će za svakog radnika kojeg je zapošljavao na crno dobiti račun za uplatu 2. 650 eura na ime javnih davanja. Ako prekršaj ponovi, onda se taj iznos penje na 6.630 eura za svakog neprijavljenog radnika.
Kako bi izbjegao povećanje tog iznosa, poslodavac šest godina ne smije ponoviti prekršaj. U obrazloženju zakona navodi se i to da se time želi postići učinak odvraćanja od počinjenja prekršaja.
Poslodavcu koji prekršaj ponovi treći put inspektor izdaje usmeno rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti u objektu u kojem je zatečen radnik na crno.
Poslodavac će biti dužan radniku isplatiti i sve plaće za vrijeme za koje je inspektor utvrdio da je rad na crno, ili šest plaća ako se ne zna točno vrijeme rada na crno.
Prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada narednih mjesec dana nalazi se u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, a prema planovima Vlade trebao bi biti donesen do kraja godine.
