Temperatura u ljetnom periodu u Republici Hrvatskoj premašuju visoke temperaturne vrijednosti zraka koje znaju prelaziti i više od 30°C, pa radnici koji rade na otvorenom pri poslovima u građevinarstvu, poslovima na montaži, poljoprivredi, itd., rade u izuzetno teškim i nepovoljnim uvjetima.
Zakonom iz područja zaštite na radu nije propisano koji su minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom u nepovoljnim klimatskim uvjetima (npr. rad na visokim temperaturama), a koje bi trebali osigurati poslodavci u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti radnika.
Nije propisano pod kojim i kakvim mikroklimatskim uvjetima poslodavac treba obustaviti radove jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika.
Fizički rad u organizmu stvara znatne količine topline. Zbog opterećenja vanjskom toplinom obrambeni mehanizmi organizma postaju opterećeni. Učinak aktivacije brojnih obrambenih mehanizama može se pojednostavljeno sažeti na čuvanje tekućine u organizmu te na hlađenje organizma.
Štetni učinci vrućeg okoliša ovise o karakteristikama samog radnika, radnim uvjetima i čimbenicima okoliša. Temperaturna ugroženost radnika procjenjuje se pomoću toplinskih indeksa, no uvijek se prednost mora dati radnikovom subjektivnom doživljaju koliko mu je fizički teško.
Rad na vrućini uzrokuje poremećaje na razini cijelog tijela, prvenstveno u smislu dehidracije i hiperpireksije, ali povećava i rizik od lokalnih poremećaja, na razini kože i mišića. Smanjen je i osjećaj komfora i radna sposobnost te je povećan rizik od nesreća na radu.
Zdrastvene tegobe
Temperatura okoliša ako je veća od temperature tijela hlapljenje znoja postaje dominantni oblik uklanjanja topline iz tijela. Aklimatizacija označava prilagodbu organizma na normalno funkcioniranje u novim uvjetima okoliša. Dio radnika se aklimatizira nakon 7-14 dana.
Prilagođavanje organizma počinje znojenjem na nižoj temperaturi te povećanjem ukupne snage i kondicije. Jednom ostvarena prilagodba na nove uvjete okoliša postupno se gubi ako se rad prekida na duže vrijeme. Prekidom rada nakon dva tjedna gubi se većina ostvarenih prilagodbi.
Zdravstveni problemi su učestali u svim oblicima te se očituju kroz;
- Opasnost od dehidracije
- Prolazni toplinski umor
- Toplinski grčevi
- Nesvjestice uslijed vrućine
- Toplinska iscrpljenost
- Toplinski udar
- Sunčanica
- Promjene na koži
Savjeti za rad
| RAD NA OTVORENOM (˚C) (radnik obavlja umjereno težak fizički rad) | SAVJET | RAD U ZATVORENOM PROSTORU (˚C) (klimatizirani prostor, radnik obavlja umjereno težak fizički rad) |
| 25-29 | Obavezno davati radnicima vodu za piće. | 32-35 |
| 30-33 | Upozoriti radnike na toplinski stres; Poticati radnike na pijenje dodatne količine vode; Bilježiti svakog sata temperaturu i relativnu vlagu. | 36-39 |
| 34-37 | Upozoriti radnike na opasnost; Upozoriti ih da moraju piti dodatne količine vode; Osigurati da su radnici osposobljeni za prepoznavanje simptoma toplinskog stresa. | 40-42 |
| 38-39 | Raditi uz osiguranje 15 min. odmora u toku 1 sata; Piti barem 2,5 dl vode svakih 20 minuta (t vode=10-15˚C) Radnici kod kojih su primijećeni simptomi toplinskog stresa obavezno moraju zatražiti liječničku pomoć | 43-44 |
| 40-41 | Raditi uz uzimanje 30 min. odmora u toku svakog sata uz prethodno propisanu odredbu o takvom radu. | 45-46 |
| 42-44 | Ukoliko je moguće, raditi uz 45 minutni odmor u sat vremena uz prethodno propisanu odredbu o takvom radu. | 47-49* |
| 45 ili više | Samo specijalist medicine rada može odobriti nastavak rada. | 50* i više |
Pročitajte druge zanimljivosti:
